Živimo u svijetu koji se jako brzo mijenja. Konstantne promjene su popraćene pojmovima kao što su inovacija i napredak.

U poslovnim časopisima čitamo da vodeći kadrovi trebaju uspješno voditi tvrtke u 21. stoljeće.

No, tu se radi pretežno o tehničkim inovacijama i plasiranju novih proizvoda na tržište.

Na koji način možemo postići da se i pojedinci uspješno nose s dinamičnim suvremenim okruženjem i uistinu budu dio inovativnog društva u 21. stoljeću?

Svi se nalazimo pred izazovom dnevnih promjena koje znače pokret. Pokret nam govori da trebamo napustiti svoju komfornu zonu te se tako upustiti u nešto novo. Nažalost, mnogi to doživljavaju kao negativnu promjenu.

Što može svatko od nas učiniti da ta negativna promjena postane izazov?

Kako se potaknuti na pokret, umjesto da se zablokiramo od straha?

Neki ljudi taj izazov ne mogu tako lako prihvatiti jer osjećaju ogroman pritisak i strah u svom životu.

A odakle dolazi taj pritisak ili strah?

Radi li se o strahu da ne zadovoljimo nečija očekivanja? Bojimo li se da nismo dovoljno dobri? Ili možda mislimo da smo lošiji od drugih? Imamo li strah da nas nitko neće trebati?

Možemo li osjećati sigurnost i smirenost ako mislimo da nas čeka sreća u boljoj budućnosti?

Koliko ljudi traži svoju sreću u budućnosti? Žele brzo ostvariti uspješnu karijeru, neprestano traže više i bolje. I što onda kada to postignu? Je li onda sve u redu?

Ili je ta težnja da postignemo što više i što bolje zapravo odraz našeg straha i nesposobnosti da se suočimo sami sa sobom?

Iz tog razloga je razvoj osobnosti iznimno važan.

U fokusu stoji čovjek, njegovi osjećaji, misli i stavovi kao i svjesnost sebe i okruženja u kojem se nalazi.

Radi se o tome da upoznamo sebe i onda pomognemo drugima kako bi svatko za sebe pronašao ono što ga ispunjava i čini uspješnijim ili sretnijim.

Jedan važan aspekt u razvoju osobnosti je odgovornost.

Odgovornost znači imati odgovore na konkretna pitanja. Preduvjet za to je da postanemo aktivni.

Glavno pitanje je: zašto smo takvi kakvi jesmo?

To možemo otkriti samo ako se suočimo sami sa sobom. Mnogi ljudi ne mogu izdržati mir i tišinu te se boje konfrontacije sa sobom.

Pri tome je važno da postanemo svjesni naših osjećaja i misli. Samopouzdanje proizlazi upravo iz te samosvijesti, a povjerenje u druge dolazi tek nakon toga.

Zato svaka promjena počinje od osobe kao pojedinca.

To vrijedi za sve ljude, bez obzira radi li se o radniku, zaposleniku, samostalnom djelatniku, vodećem kadru ili o vlasniku tvrtke.

Kako bismo prihvatili izazove budućnosti, upravo vodeći kadrovi stoje pred posebnim izazovima jer više nije bit u tome da se vode ljudi, nego je bit u tome da se vodi i potiče svjesnost.

Evo jedna kratka priča:
Poznajem jednog menadžera koji je davao prioritet svojim terminima, ali nije davao termine svojim prioritetima. Nije ni čudno čudo jer on nije niti bio svjestan svojih prioriteta.

I tako je jurio od termina do termina ili od sastanka do sastanka. Nalazio se u kavezu koji si je sam stvorio, bez da je znao da se zapravo nalazi u kavezu.

Bio je rob određenih brojeva i stvari.

Smisao njegovih postupaka bio je u tome da postigne zadane brojeve i rezultate, a ne postupanje kao takvo. Bio je zarobljen u svojim mislima i u svom egu, a taj ego je brinuo o tome da vrata svog imaginarnog kaveza uopće ne može pronaći, pa tako niti otvoriti.

Počeo se baviti razvojem osobnosti i došao je do spoznaje da se nalazi u kavezu te pitati gdje bi mogla biti vrata za izlaz. Kako se približavao toj spoznaji, bilo mu je preostalo još pronaći i ključ. A ključ za ova vrata je spremnost na refleksiju. Pronaći i upoznati sebe te preispitati svoje dosadašnje ponašanje i postupke.

Dakle, potrebno je postati svjestan svoje vlastite prošlosti i tako razumjeti zašto je upravo takav kakav je.

Krenuo je na taj put i upoznao sebe. Bio je to dug, no isplativ put. Našao je ključ za vrata i omogućio si je izlaz iz svog kaveza.

Na taj način pronašao je više smisla i veselja u svom životu i počeo je preuzimati odgovornost za sebe.   

Mnoge tvrtke nalikuju na cirkus. U njima se izvršava pritisak putem nagrade i kazne tako da ljudi koji rade u tim tvrtkama rade isključivo to što moraju raditi.

Riječ menadžer dolazi od riječi maneža, to znači: manež (franc. manège < tal. maneggio), vježbalište za konjičke sportove, jahalište, mjesto ili prostorija u kojoj se krote i dresiraju mladi konji te uči jahanje.

Ako se vodeći kadrovi pozabave razvojem osobnosti, doći će do spoznaje da vođenje samo po sebi ne znači dresiranje ljudi kako bi tvrtka mogla postići veći tržišni udio, veći promet i smanjenje troškova.

Vođenje ljudi se fokusira na jednu glavnu legitimaciju, a to je pomoći ljudima da bolje upoznaju sebe i da se pronađu, te da svaka osoba prepozna smisao u svojim postupcima.

A to počinje kod vodećih kadrova: samo onaj koji može voditi sebe, moći će voditi i druge.

Ovo vođenje samog sebe obuhvaća spremnost za preuzimanje odgovornosti jer ako upoznamo sebe dovoljno dobro, saznat ćemo tko smo, što možemo i što nam je važno u životu.

Iz tog razloga je tako važno posvetiti se sebi.

Mi ne možemo potaknuti druge. Možemo samo potaknuti i pokrenuti sami sebe, a tek kroz našu energiju i primjer potaknut ćemo i druge.

Zato sam pokrenula svoj blog #živisvojživot i svoje kanale na društvenim mrežama kako bi svako imao mogućnost pronaći impulse za sebe i svoj osobni razvoj.